Sve što ste željeli znati o atopijskom dermatitisu

Tekst napisala: Irma Delić, magistra farmacije

Šta je atopijski dermatitis?

Atopijski dermatitis ili atopijski ekcem je hronična (odnosno perzistentna ili dugotrajna) upalna i neprenosiva bolest kože pri čemu je koža suha, ljuskava, sklona svrbežu (pruritična) i iritacijama, a pojavljuje se na licu i tijelu.
Atopijski dermatitis ili atopijski ekcem je hronična (odnosno perzistentna ili dugotrajna) upalna i neprenosiva bolest kože pri čemu je koža suha, ljuskava, sklona svrbežu (pruritična) i iritacijama, a pojavljuje se na licu i tijelu. Učestalost pojave atopijskog dermatitisa od 1970.-tih godina porasla je dva do tri puta. Od njega se sve češće obolijeva i u zemljama u razvoju. Od atopijskog dermatitisa najčešće obolijevaju bebe i djeca: smatra se da oko 15% do 20% djece u svijetu pati od te bolesti, a kod oko 90% svih pacijenata simptomi su se pojavili u prvih pet godina života.

Može se zadržati i u odrasloj dobi, a istraživanja pokazuju da osobe koje su imale atopijski dermatitis kao djeca mogu razviti druge bolesti poput astme i alergija. Kod osoba koje nikad nisu patile od ove bolesti u djetinjstvu ona se može razviti u odrasloj dobi: procjenjuje se da jedna od dvanaest odraslih osoba pati od atopijskog dermatitisa.

sve-sto-ste-zeljeli-znati-o-atopijskom-dermatitisu

Mehanizam nastanka nije do kraja razjašnjen. Neupitan je utjecaj genetskih faktora (nasljeđa). Djeca roditelja oboljelih od ove bolesti imaju veliku mogućnost da će razviti atopijski dermatitis (60% djece razvije atopijski dermatitis ako ga ima jedan roditelj, odnosno 80% djece ako ga imaju oba roditelja).

Kao što je već rečeno, postoji jaka genska predispozicija za bolest, a u novije vrijeme uz nasljedni imunološki disbalans, nađena je i genska podloga za narušenu epidermalnu barijeru, uz mutaciju proteina filagrina koji je neophodan za razvoj zaštitne barijere kože. Zbog ovog poremećaja kod djece s atopijskim dermatitisom postoji slabije kvalitetna, nefunkcionalna zaštitna barijera kože zbog čega je koža suha, gubi vodu i dozvoljava prolaz alergena i mikroorganizama u dublje slojeve kože, te razvoj alergijske reakcije.

Značajnu ulogu igraju i alergeni koji se nalaze u okolišu, poremećena kožna barijera te sam imunološki odgovor bolesnika. U većine bolesnika (do 84 posto) prisutne su povišene vrijednosti imunoglobulina IgE koje upućuju na alergijsku podlogu ove bolesti. Samo mali dio bolesnika nema povišene vrijednosti IgE te kod njih alergeni ne igraju značajnu ulogu u manifestaciji i egzacerbaciji bolesti. Alergeni mogu biti nutritivni (nalaze se u hrani) ili inhalacijski (udišu se sa zrakom). Najčešći alergeni koji provociraju reakciju imunološkog odgovora jesu: kućna prašina, perje, jaja, kravlje mlijeko, pšenično brašno, kikiriki, soja, riba.

Tipični simptomi atopijskog dermatitisa jesu suha koža, svrbež i ekcem

Ovisno o dobi bolesnika, tipične su promjene prisutne na različitim dijelovima tijela. U oboljelih u dojenačkoj dobi promjene na koži nalazimo na obrazima, čelu i vlasištu. U dobi od 2. i 3. godine tipične promjene prisutne su na pregibima velikih zglobova (laktovi, koljena, vrat, zapešće i skočni zglob). U kasnijoj su dobi i dalje prisutne promjene u pregibima, uz prisutnost na vjeđama, šakama i stopalima.

Zajedničko je za sve dobne skupine da je prisutan intenzivan svrbež koji narušava kvalitetu života i često remeti san bolesnika. Bolest ima kroničan karakter, a izmjenjuju se razdoblja poboljšanja i pogoršanja kliničke slike i promjena na koži.

LIJEČENJE

Liječenje atopijskog dermatitisa je simptomatsko i osnovni cilj je spriječiti nastanak suhe kože, ublažiti svrbež i kontrolirati osip te spriječiti komplikacije u vidu infekcija kože. Liječenje uključuje njegu kože primjenom isključivo pH neutralnih sapuna. Pored toga uključuje dobru hidratizaciju kože, jer je kod ove bolesti koža izrazito suha.

Dnevna njega i higijena kod atopijskog dermatitisa

  • Kada se kupate i tuširate, voda ne smije prelaziti 32 °C, a trajanje pranja treba ograničiti na manje od 10 minuta.
  • Prilikom pranja  treba koristiti preparate koji ne iritiraju, po mogućnosti ne upotrebljavati sapune koji obično nadražuju kožu.
  • Nakon pranja, kožu treba osušiti tapkanjem, nikako trljanjem. Općenito, bolesnici s atopijskim dermatitisom ne smiju se često izlagati vodi jer to smanjuje vlažnost i masnoću, otpornost kože.
  • Nakon pranja svakako, ali i tokom dana, preporučuje se upotreba kreme za ublažavanje problema atopijskog dermatitisa. Ove kreme vlaže, smanjuju oštećenja kože, ograničavaju ekceme, obnavljaju i štite kožu, a redovitim korištenjem mogu ograničiti posljedice upotrebe kortikosteroidnih krema.

Odgovarajući pripravci

Postoji niz učinkovitih tvari za suzbijanje atopijskog dermatitisa koje se također nalaze u sve više kozmetičkih proizvoda. Urea u koncentraciji od 3% do 10% u emulziji voda/ulje može biti vrlo učinkovita, ali se zbog mogućnosti iritacije takvi pripravci preporučuju tek nakon dobi od 5 godina, proizvodi s cinkom imaju dobru učinkovitost jer cink pomaže u metabolizmu masnih kiselina, također je korisno dodavati esencijalne masne kiseline u prehranu jer se one pomoću linolne kiseline (sadrže je ulje noćurka, boražine i konoplje) ugrađuju u stanične membrane.


Liječenje akutnih oblika dermatitisa liječi se lokalno kortikosteroidima a u novije vrijeme dostupni su i protuupalni lijekovi bez kortikosteroida.
Važnost prehrane i svakodnevnih navika.

Prema rezultatima istraživanja, na razvoj atopijskog dermatitisa utječe i prehrana, osobito mliječni proteini i jaja, te neke druge namirnice s nešto većom vjerojatnošću mogu izazvati alergijske reakcije (neki orašasti plodovi, jagode, mahunarke, …).


Potrebno je obratiti pažnju na alergene tvari kao što su to vuna, grinje, prašina i druge, a koje dolaze u kontakt s kožom ili se mogu udisati jer također mogu izazvati preosjetljivost. Na bolest utječu i stvari koje puno puta promaknu u liječenju, kao što je utjecaj upotrebe agresivnog praška za pranje i izlaganje sunčevim zrakama.
Kvalitetni kozmetički preparati protiv dermatitisa mogu smanjiti potrebu za lijekovima.


Kao što je već spomenuto, kod atopijskog dermatitisa pacijent može u velikoj mjeri izbjeći upotrebu kortikosteroida uz pravilnu higijenu i pažljivu njegu kože. Kvalitetna kozmetika koja sadrži različite sastojke s dokazanim pozitivnim učincima na bolest, može biti od velike pomoći.

Na primjer, poznajemo:

  • proizvode sa sadržajem srebrnog praha koji djeluje protuupalno i antimikrobno te stabilizira kožu,
  • proizvode koji sadrže ekstrakte posebnih vrsta zobi,
  • proizvode s prirodnim biljnim uljima (npr. maslinovo ulje),
  • ostale proizvode s biljnim ekstraktima koji imaju umirujuća i protuupalna svojstva (npr. kamilica i neven).
https://apoteka-online.ba/?s=atopijski+dermatitis&post_type=product

Početak liječenja i kraj problema

Prilikom liječenja atopijskog dermatitisa puno možemo učiniti sami. Uprkos činjenici da bolest može biti vrlo uznemirujuća i da utječe ne samo na tijelo već i na psihološko stanje pacijenta, moguće je učiniti mnogo s malo truda, pravilnom njegom i higijenom.


Atopijski dermatitis je vrlo teško dijagnosticirati i za to je izuzetno važno da pacijent pregleda i prati promjene na svom tijelu. Svrbež, osip i suha koža mogu biti dobar znak za poduzimanje mjera obrane protiv razvoja atopijskog dermatitisa.

U osoba s atopijskim dermatitisom korisnim se pokazao boravak na moru i kupanje u moru, uz obavezno izbjegavanje dužeg izlaganja sunčevim zrakama.

Atopiski dermatitis nažalost se ne može izliječiti, te ni čudotvorne kreme za atopijski dermatitis ne postoje. Ovim putem apelujem da ne kupujete kreme bez tačno navedenog sastava.

Svi proizvodi za atopijski dermatitis koje možete kupiti u apotekama možete koristiti od prvog dana rođenja djeteta bez obzira je li dijete ima atopičnu kožu ili ne. Primjena neutralnih sindeta i emolijensa kod novorođenčeta neće spriječiti razvoj atopijskog dermatitisa ako dijete ima atopijsku konstituciju, no može ojačati epidermalnu barijeru te na taj način smanjiti rizik od težeg oblika atopijskog dermatitisa u budućnosti.

Tekst napisala: mr.ph. Irma Delić