Piše: mr.ph. Merima Džanić
Gestacijski dijabetes je specifičan tip dijabetesa koji se prvi puta ustanovi kod trudnica a da ranije nije bio prisutan ili prepozat. Prema brojnim istraživanjima kod skoro 18% trudnoća se ustanovi gestacijski dijabetes, što znači da otprilike svaka šesta trudnica treba pojačani nadzor trudnoće. Taj broj je svakim danom sve veći a obično je uzrokovan nekvalitetnim načinom životamajki, tj. neadekvatnom ishranom te manjkom tjelesne aktivnosti.
Trudnoća sama po sebi je period u kojem se dešavaju promjene u tijelu majke, naročito hormonalne, te bez obzira na prehranu dolazi do blage inzulinske rezistencije uzrokovane razvojem placente, promjenama u nivoima hormona, povećanjem procenta masnog tkiva trudnice.
Faktori rizika za razvoj GDM:
-godine starosti trudnice iznad 35
-pretilost, gojaznost
-genetska predispozicija za razvoj GDM ili DMT2(dijabetes mellitus tip 2)
-sindrom policističnih jajnika
Simptomi koji ukazuju na GMD:
-prekomjeran osjećaj žeđi
-pojačana glad uslijed redovne ishrane
-učestalo mokrenje
-umor
-dobitak/gubitak na težini
-trnci u nogama i rukama
-zamućenje vida
-i jako čest simptom su učestale vaginalne infekcije kod žena kao i infekcije urinarnog trakta.
Dijagnoza dijabetesa se uspostavlja najčeće mjerenjem glukoze u krvi natašte, gdje osoba ne bi trebala ništa jesti 8-12h prije mjerenja. Drugi način je test opterećenja glukozom OGTT-prvo se mjeri glukoza natašte a zatim se popije slatka tekućina (75 grama šećera otopljeno u vodi) gdje se mjerenje vrši opet nakon dva sata.
Dijagnoza šećerne bolesti se postavlja ako je:
–glukoza natašte bila veća od 7 mmol/L u dva mjerenja
–glukoza u krvi u bilo koje vrijeme u danu veća od 11,1 mmol/L
–u OGTT-u nakon 2 sata glukoza u krvi veća od 11,1 mmol/L.
Testiranje na GDM obično se obavlja u toku 22-23 sedmice trudnoće, prethodno navedenim metodama, međutim ako postoje neki od faktora rizika nije na odmet testiranje obaviti i ranije pa onda ponoviti.
Pored standardnog testa poželjno je odrediti i nivo glikoziliranog hemoglobina u krvi (HbA1c), što je poželjno obaviti i prije samog začeća. Tako da, ako je nivo glukoze u proteklih sedmica u krvi bio veći to će i nivo glikoziliranog hemoglobina biti veći. HbA1c veći od 6,5% definitivno ukazuje na dijabetes, 5,7-6,4% na predijabetes, a razina između 4 i 5,6% je normalna.
KAKO LIJEČITI GMD?
Prevencija i liječenje GMD-a se temelji na raznovrsnoj prehrani, redovnoj fizičkoj aktivnosti te kontroli tjelesne težine.
Izuzetno je važan sastav obroka, ako osjećate glad nakon obroka, povećati udio proteina u obrocima te korigovati unos ugljikohidrata i namirnica sa visokim glikemijskim indeksom.
Izbjegavati unositi „gole ugljikohidrate“. Šta to znači?
Praktikovati da uvijek uz neku namirnicu koja je sama izvor ugljikohidrata (slatka jabuka), pojesti šaku nekog orašastog voća koji će zbog udjela masti i vlakana usporiti rast glukoze u krvi nakon pojedene voćke. Vidimo da su pored proteina iznimno važna i vlakna pogotovo topiva, koja se nalaze u povrću jer usporavaju apsorpciju glukoze iz crijeva. Stoga se preporučuje uz svaki obrok uvesti neki izvor topivih vlakana. Namirnice bogate topivim vlaknima su: ječam, zob, jabuke, agrumi, leća, jagode, kruške, orašasti plodovi, grah, borovnice, krastavci, mrkva,…
Uvesti redovne manje obroke, izbjegavati hranu i piće s visokim udjelom šećera.
Umjerena fizička aktivnost je jako bitna i to ne uključuje samo šetnju nego i vježbe za trudnice a tjelovježba u trudnoći je jako poželjna. Svaka trudnica može na internetu pronaći vježbe koje može raditi sama kod kuće.
Važno je zapamtiti da sami sebi možemo puno pomoći samo ako slušamo svoje tijelo i pametno biramo namirnice na našem tanjiru.
Tekst napisala: mr.ph. Merima Džanić
